Česta Pitanja Veterinaru

Ako primijetite otežano disanje, povraćanje, gubitak svijesti, jake bolove, napade, krvarenje ili naglu promjenu ponašanja, ljubimcu je potrebna hitna veterinarska pomoć. U takvim situacijama važno je da nas kontaktirate što prije.

Nije potrebno zakazati termin i možete doći bez najave. Ipak, preporučujemo da unaprijed rezervišete termin kako biste izbjegli gužve i čekanje.

Za hitne slučajeve van radnog vremena dostupni smo putem dežurnog telefona 24/7. Pozovite nas i dobićete sve potrebne informacije i upute.

Za osnovne informacije i savjet možete nas kontaktirati telefonom, e-mailom ili putem naših profila na društvenim mrežama. Na osnovu simptoma i stanja ljubimca uputićemo vas da li je potreban hitan dolazak ili možete zakazati pregled. Uvijek preporučujemo da se u slučaju nedoumice javite na vrijeme kako biste izbjegli komplikacije.

Učestalo češanje kod pasa može imati više uzroka, a najčešći su buhe, krpelji, alergije na hranu ili uticaje iz okoline, iritacije kože, prečesto kupanje, kao i problemi s analnim žlijezdama. Ako pas često svrbi, grize šape, češe uši ili postaje nemiran, potrebno je utvrditi pravi uzrok kako bi se odredila odgovarajuća terapija. Zaštita od buha i krpelja treba biti redovna i prilagođena životinji, a uz tretman ljubimca često je potrebno i temeljno čišćenje prostora, jer se veliki dio parazita zadržava u okolini. Najsigurnije je da preparate za zaštitu i njegu birate uz savjet veterinara.

Preporučuje se da se psi preventivno čiste od unutrašnjih parazita svaka 3 mjeseca, dok se kod pasa koji često borave napolju (parkovi, livade, kontakt s drugim životinjama) dehelmintizacija može provoditi i češće, prema savjetu veterinara. Preparati protiv crijevnih parazita djeluju nakon primjene, ali nemaju dugotrajno preventivno djelovanje, zbog čega je redovna primjena ključna. Nakon tretmana preporučuje se nekoliko dana pratiti izmet, a ukoliko se primijete paraziti, postupak ponoviti nakon 10-14 dana. Na tržištu postoje različiti oblici preparata (tablete, paste, sirupi) koji se doziraju prema tjelesnoj težini psa, a pravilan izbor i upotrebu najbolje je odrediti uz konsultaciju s veterinarom.

U pravilu, mačke nije potrebno redovno kupati jer zdrava mačka sama održava higijenu dlake lizanjem. Kupanje se preporučuje samo u posebnim situacijama, uz korištenje šampona namijenjenih isključivo za mačke, a najbolje je da se na taj proces navikavaju od malena. Dugodlake mačke zahtijevaju dodatnu njegu kroz redovno češljanje, jer češće dolazi do stvaranja progutane dlake (trihobezoara) koja može izazvati probavne smetnje. Za prevenciju se koriste posebne paste i prilagođena ishrana, a za izbor odgovarajućih proizvoda i savjet preporučuje se konsultacija s veterinarom.

Pse nije potrebno često kupati, a u većini slučajeva dovoljno je 3-4 puta godišnje, uz korištenje šampona namijenjenih isključivo za pse. Prečesto kupanje može narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože i učiniti je osjetljivijom na iritacije i infekcije. Po potrebi, psa možete isprati čistom vodom (npr. nakon boravka u blatu, kiši ili rijeci), bez upotrebe šampona. Učestalost kupanja može varirati u zavisnosti od rase, tipa dlake i načina života psa, pa je za izbor odgovarajuće njege i preparata najbolje posavjetovati se s veterinarom.

Redovno šišanje i održavanje higijene dlake važan su dio brige o kućnim ljubimcima, ne samo iz estetskih razloga, već i zbog zdravlja kože i udobnosti životinje. Nije cilj imati "izložbenu frizuru", već urednog, čistog i njegovanog psa ili mačku. Većina ljubimaca bez problema podnosi češljanje dlake na leđima, dok su osjetljivija područja poput pazuha, stomaka i prostora između jastučića na šapama sklonija zapetljavanju i nakupljanju prljavštine. Ukoliko se ta mjesta ne održavaju redovno, dlaka se može zgrudvati i dovesti do nelagode, povreda ili šepanja. Zato se preporučuje redovno češljanje, uklanjanje otpale dlake i šišanje kod pasmina koje to zahtijevaju, uz postupno navikavanje ljubimca na njegu od najranije dobi.

Ako vas ugrize pas ili mačka, potrebno je odmah očistiti ranu i javiti se ljekaru. Iako je u većini slučajeva mala vjerovatnoća zaraze, jer su vlasnici dužni vakcinisati ljubimce protiv bjesnoće, važno je provjeriti da li je životinja uredno vakcinisana. Ugrizenu životinju potrebno je posmatrati narednih 10 dana – ukoliko u tom periodu ne pokaže znakove bjesnila, obično nije potreban poseban medicinski tretman osim obrade rane. Ako životinja pokazuje znakove bolesti, postoji sumnja na bjesnilo ili nije dostupna za praćenje, obavezno se konsultujte s ljekarom radi daljih mjera.

Za putovanje sa kućnim ljubimcem potrebno je ispuniti određene uslove koji zavise od države u koju putujete. Najčešće je potrebno da ljubimac ima pasoš, mikročip, važeću vakcinaciju protiv bjesnoće i odgovarajući veterinarski sertifikat. Kako se pravila razlikuju od zemlje do zemlje, preporučuje se da se na vrijeme informišete i pripremite potrebnu dokumentaciju. Detaljno objašnjenje svih koraka i potrebnih dokumenata možete pronaći u našem vodiču: Savjeti veterinara – putni dokumenti za kućne ljubimce